Rodjen u gradu Zagrebu

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Go down

20100621

Komentar 

Rodjen u gradu Zagrebu




[You must be registered and logged in to see this image.]

Vlahović Franeta Josip Joža

Rođen je 3. ožujka 1916. godine u Zagrebu, Hrvatska.
Radnik.
Odrastao je u siromašnoj radničkoj porodici. Stanovao je u
radničkoj četvrti, Trešnjevka, na periferiji Zagreba. Želio
je u školu, ali mu to nisu dozvolile loše materijalne prilike
porodice. Završio je osnovnu školu, dva razreda gimnazije
i metalski zanat. Zanat je učio u tvornici lustera ,,Lux", a
kasnije je prešao kod privatnog majstora, gdje je 1933.
godine položio pomočnićki ispit. Kao šegrt, pristupio je
radničkom pokretu, i za kratko vrijeme postao jedan od
rukovodilaca sindikalne omladine Ujedinjenog radničkog
sindikalnog saveza. Godine 1932. primljen je u SKOJ.
Nekoliko puta je hapšen, ali je puštan zbog nedostatka
dokaza. Godine 1935. je bio izveden pred Sud za zaštitu
države, i osuđen na šest mjeseci zatvora. Ubrzo poslije izlaska iz zatvora, krajem 1935
godine, primljen je u Komunističku partiju, a kratko vrijeme poslije toga postao je Član
Mjesnog komiteta SKOJa
za Zagreb.
U proljeće 1937. odlazi na odsluženje vojnog roka, u Novi Sad. Tamo je našao Rada Končara,
pa njih dvojica organiziraju tajne marksističke kružoke. Godine 1938. vraća se s odsluženja
vojnog roka, i zapošljava u tvornici „Siemens", gdje je i ranije radio. Kao član Mjesnog
komiteta SKOJa,
veoma je aktivan u političkom radu s omladinom. Taj njegov rad nije bio
nezapažen ni od strane policijskih organa, tako da je nekoliko puta uhapšen, ali se uvijek
hrabro držao.
Početkom 1939. godine, Joža Vlahović je postao član Pokrajinskog komiteta SKOJa
za
Hrvatsku, a ubrzo zatim i sekretar tog komiteta i član CK KPH. U ime Pokrajinskog komiteta
SKOJa
za Hrvatsku, sudjelovao je na V i VI zemaljskoj konferenciji SKOJa.
Prvog maja 1940. godine, Joža Vlahović je organizirao zagrebačku radničku i studentsku
omladinu da zajedno demonstriraju protiv tiranije vlasti. Ove demonstracije su uzgibale i
radničke mase u Zagrebu, pa je policija počela hapsiti začetnike demonstracija. Tako su
policijski agenti došli u tvornicu „Siemens", da uhapse Rada Končara. Vidjevši agente, Joža
Vlahović organizira radnike, koji su ih pretukli i izbacili iz tvornice.
Prije okupacije Jugoslavije, poznavali su ga mnogi omladinski rukovodioci Splita, Osijeka,
Bjelovara, Varaždina, Slavonskog Broda i ostalih gradova. On je s njima često održavao
sastanke u Zagrebu, ili odlazio na razne sastanke SKOJa
u mnoge gradove u Hrvatskoj.
Uputstva i savjeti koje je dijelio ostavljali su duboki dojam i mnogo su koristili ostalim
rukovodiocima skojevskih organizacija.
Na VI zemaljskoj konferenciji SKOJa,
krajem 1940. godine, Joža Vlahović je postao član
CK SKOJa.
Njegovo poznanstvo s Ivom Lolom Ribarom obogatilo ga je dragocjenim
iskustvima u radu s omladinom. U to vrijeme SKOJ u Hrvatskoj predstavljao je veliku snagu,
oko koje se okupljala omladina.

Okupacija Jugoslavije ga je zatekla u Zagrebu. Odmah se snašao u novim uvjetima, i okuplja
napredne, patriotski orijentirane omladince, t formira diverzantske grupe u Zagrebu. Nedugo
poslije proglašenja NDH, dobiva poziv za vojsku, i on se, po direktivi Partije, odaziva. Bio je
raspoređen za pisara u štabu „topničke vojarne". Odmah poslije dolaska, Joža Vlahović
počinje okupljati antifašistički orijentirane domobrane, a također je nabavljao oružje za akcije
ilegalaca. Poslije kratkog vremena, Joža Vlahović je dezertirao iz domobrana, i nastavio
ilegalni rad. Poslije niza akcija koje je organizirao u ilegalnom Zagrebu, 22. kolovoza 1941.
godine prepoznao ga je ustaški doušnik Majerhold, pa su ga agenti uhapsili. Ustaška policija,
koja je naslijedila policijska dokumenta stare Jugoslavije, već ga je dugo tražila. Ustaše su
znale da imaju jednog od rukovodilaca SKOJa
i KPH, pa su pristupili oprobanom metodom
preslušavanja, lako podvrgnut mukama, Joža Vlahović je ostao dosljedan sebi, ništa nije
priznavao. Uvidjevši da ne mogu ništa postići ni zlostavljanjem, ustaše su ga, u rujnu 1941.
godine, strijeljale.
Narodnim herojem proglašen je 14. prosinca 1949. godine.

Istorija Jugoslavije
Admin

Anzahl der Beiträge : 417
Anmeldedatum : 2009-08-13

http://istorija-jugoslavije.online-talk.net

Na vrh Go down

Share this post on: Excite BookmarksDiggRedditDel.icio.usGoogleLiveSlashdotNetscapeTechnoratiStumbleUponNewsvineFurlYahooSmarking

 
Permissions in this forum:
Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu