POCETAK BORBE PROTIV OKUPATORA I DOMACIH IZDAJNIKA

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Go down

POCETAK BORBE PROTIV OKUPATORA I DOMACIH IZDAJNIKA

Komentar  Istorija Jugoslavije on Fri Mar 05, 2010 11:02 am

NARODNOOSLOBODILAČKA BORBA U JUGOSLAVIJI 1941. GODINE


Krajem lipnja i u srpnju 1941. pripreme za oruzanu borbu ulaze u svoju odlucujucu etapu. Prijelomni dogadaj u tom pogledu bio je napad Njemacke na Sovjetski Savez, 22. lipnja 1941.
Odlucujuci koraci koje je od tada poduzimalo rukovodstvo KPJ odvijali su se munjevitom brzinom. Vec je 22. lipnja Centralni komitet KPJ (CK KPJ) uputio svoj znacajni proglas narodima Jugoslavije s pozivom na oruzanu narodnooslobodilacku borbu protiv fasistickih zavojevaca i njihovih pomagaca u zemlji. Odmah potom izdani su slicni proglasi i u pojedinim jugoslavenskim zemljama. Nekoliko dana kasnije osnovan je Glavni stab Narodnooslobodilackih partizanskih odreda Jugoslavije koji ce rukovoditi borbom, a za vrhovnog komandanta izabran je Tito. Na znacajnoj sjedinici Politbiroa Centralnog komiteta KPJ, koja je odrzana 4. srpnja 1941, donesena je povijesna odluka o podizanju opcenarodnog ustanka, odnosno o prijelazu na oruzanu borbu protiv okupacionih i kvislinskih snaga. Dotadasnja etapa sabotaznih i diverzantskih akcija prerastala je u oruzanu borbu u obliku partizanskog rata. To je znacilo da treba pristupiti stvaranju partizanskih odreda sirom citave zemlje. Oni treba da svojim politickim i vojnim radom u narodu postanu jezgre oko kojih ce se okupljati najsiri narodni slojevi na putu vodenja oslobodilacke borbe. Time ce partizanski odredi raditi na podizanju masovnoga oruzanog narodnog ustanka kao uvjeta za stvaranje snazne oslobodilacke vojske i nove narodne vlasti.

ZNACAJKE NARODNOOSLOBODILAČKE BORBE U JUGOSLAVIJI


Povijesna zasluga Komunisticke partije Jugoslavije

Okupacijom i komadanjem Jugoslavije, koje su izvrsili strani zavojevaci, nasi narodi i narodnosti nasli su se u najtezem razdoblju svoje povijesti. Okupatori su zajedno s raznim domacim skupinama nastojali da raspale sto jacu mrznju medu pojedinim nasim narodima i narodnostima i da ih u krvavom bratoubilackom ratu zauvijek zavade i razdijele. Medutim, u Jugoslaviji izrasla je u godinama uoci rata snazna politicka snaga, koja se nije mogla pomiriti s takvom politikom. Bila je to Komunisticka partija Jugoslavije, kojoj se na celu nalazio Josip Broz Tito. Po broju clanova KPJ uoci pocetka oruzanog ustanka nije bila tako velika, ali je svojim programom oslobodilacke borbe i socijalisticke revolucije bila jedina snaga koje je izrazavala prave interese i teznje svih jugoslavenskih naroda i narodnosti. Pozivajuci ih i vodeci u oslobodilacku borbu za slobodu, KPJ je jedina mogla tako uspjesno okupljati sve antifasisticke i demokratske rodoljubne snage. Clanovi KPJ i SKOJ-a bili su najneustrasiviji borci, koji su se nalazili u prvim redovima oslobodilacke borbe u svim krajevima Jugoslavije. Bili su svijetli primjer hrabrosti i pozrtvovanja u borbi za ostvarenje interesa svog naroda. To rjecito svjedoci i cinjenica da je u NOB-u poginulo oko 50 tisuca clanova KPJ.


Bratstvo i jedinstvo jugoslavenskih naroda i narodnosti

Pobjeda revolucije u Jugoslaviji znacila je nacionalno oslobodenje njenih naroda i narodnosti., za sto se je KPJ borila od samoga svoga nastanka. Jamstvo za rjesenje nacionalnog pitanja u revoluciji bilo je stvaranje nove Jugoslavije kao zajednice potpuno ravnopravnih naroda i narodnosti. Taj veliki cilj revolucija je mogla ostvariti zahvaljujuci zajednickoj borbi svih njenih naroda i narodnosti, u kojoj su oni pokazali okupatoru i domacim izdajnicima da nece postici svoje reakcionarne ciljeve. U toku revolucije neprestano je jacalo i ucvrscivalo se bratstvo i jedinstvo naroda i narodnosti Jugoslavije. Ta njihova istinska povezanost i suradnja jedan je od glavnih temelja buducnosti socijalisticke zajednice. Na njima pocivaju federativna zajednica, zdravi nacionalni odnosi i buducnost socijalizma. To su u toku rata najrjecitije potvrdile velike ljudske zrtve nasih naroda i narodnosti. One su ukupno iznosile vise od milijun i 700 tisuca poginulih i pobijenih.


Tito-voda jugoslavenske revolucije

Josip Broz Tito najveca je i najzasluznija licnost nase narodnooslobodilacke borbe i revolucije. Povesti nase narode i narodnosti u oslobodilacku borbu znacilo je pruzeti najtezi i najodgovorniji zadatak. Tito ga je preuzeo s punom svijescu kao dugogodisnji prekaljeni revolucionar. Sjedinjujuci u sebi velike osobine beskompromisnog i dokraja pozrtvovnog borca revolucije i talent vojskovode i drzavnika, Tito je od pocetka jasno sagledao ulogu i znacenje oslobodilacke i revolucionarne borbe u tadasnjim uvjetima drugog svjetskog rata.
Primjer te borbe u Jugoslaviji, koja se vodila u izvanredno teskim uvjetima i u kojoj su pale tisuce i tisuce hrabrih boraca za slobodu, potvrdilo je uvjerljivo da osvajac ne moze izdrzati rat protiv naroda spremnog da se do kraja zrtvuje za svoju nezavisnost. Titova zasluga u vodenju te velike oslobodilacke borbe i revolucije bila je neprocjenjiva.

NARODNOOSLOBODILAČKA BORBA U JUGOSLAVIJI 1941. GODINE


Krajem lipnja i u srpnju 1941. pripreme za oruzanu borbu ulaze u svoju odlucujucu etapu. Prijelomni dogadaj u tom pogledu bio je napad Njemacke na Sovjetski Savez, 22. lipnja 1941.
Odlucujuci koraci koje je od tada poduzimalo rukovodstvo KPJ odvijali su se munjevitom brzinom. Vec je 22. lipnja Centralni komitet KPJ (CK KPJ) uputio svoj znacajni proglas narodima Jugoslavije s pozivom na oruzanu narodnooslobodilacku borbu protiv fasistickih zavojevaca i njihovih pomagaca u zemlji. Odmah potom izdani su slicni proglasi i u pojedinim jugoslavenskim zemljama. Nekoliko dana kasnije osnovan je Glavni stab Narodnooslobodilackih partizanskih odreda Jugoslavije koji ce rukovoditi borbom, a za vrhovnog komandanta izabran je Tito. Na znacajnoj sjedinici Politbiroa Centralnog komiteta KPJ, koja je odrzana 4. srpnja 1941, donesena je povijesna odluka o podizanju opcenarodnog ustanka, odnosno o prijelazu na oruzanu borbu protiv okupacionih i kvislinskih snaga. Dotadasnja etapa sabotaznih i diverzantskih akcija prerastala je u oruzanu borbu u obliku partizanskog rata. To je znacilo da treba pristupiti stvaranju partizanskih odreda sirom citave zemlje. Oni treba da svojim politickim i vojnim radom u narodu postanu jezgre oko kojih ce se okupljati najsiri narodni slojevi na putu vodenja oslobodilacke borbe. Time ce partizanski odredi raditi na podizanju masovnoga oruzanog narodnog ustanka kao uvjeta za stvaranje snazne oslobodilacke vojske i nove narodne vlasti.
avatar
Istorija Jugoslavije
Admin

Anzahl der Beiträge : 417
Anmeldedatum : 2009-08-13

http://istorija-jugoslavije.online-talk.net

Na vrh Go down

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Na vrh


 
Permissions in this forum:
Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu